Što je Joga ?


Pojavni materijalni svijet kojeg opažamo osjetilima u neprestanom je kretanju, od galaksija pa sve do atoma. Postoji samo jedan nepomičan i neprolazan fenomen, a to je Svijest.

Kao ljudi svakodnevno iskušavamo dualnost življenja kroz ugodu i bol, radost i tugu, zdravlje i bolest … iskustva koja često prosuđujemo kao nešto što nam se sviđa ili ne. Ta dualnost naziva se „Vijog“ – svijet podvojenosti. Vijog svojom prolaznošću stavlja pod pitanje smislenost samoga života.



Iskustva življenja imaju svoju svrhu, ona nas motiviraju da potražimo ono trajno i neprolazno. Motiviraji nas da to potražimo iznutra. Razumijevanje suptilnih zakona prirode i primjena Znanja u svrhu svjesnog stvaranja, dovode nas do upoznavanja stanja „Jog“ – iskustvene spoznaje vlastite cjelovitosti i neprolaznosti Života.

Joga je razumijevanje ustrojstva i odnosa mikro i makro svemira, proces širenja Svijesti o našoj izvornoj Višoj prirodi. To je znanstveni proces, kojeg je potrebno proći iskustveno i ne može se odviti pukim promišljanjem.



Dakle Joga nisu vježbe, nego stanje proširenja Svijesti i iskustvene spoznaje Života (sa velikim „Ž“)

Same joga vježbe su dizajnirane kako bi nas podržale na tom putu.


Korijeni Joge

U čovjekovu prirodu utkana je želja za spoznajom neprolaznog – onog što se ne mijenja, što je vječno, potpuno i cjelovito. Spoznaja toga naša je izvorna težnja. Kada se ta težnja osvijesti, čovjek postaje tragatelj.

Iako se principi univerzalne znanosti Joge mogu prepoznati u gotovo svim duhovnim tradicijama svijeta, gdje se Viša Svijest izražavala kroz Prosvjetljene Učitelje poput Sokrata, Bude, Krista … kolijevkom Joge smatra se Indija.

Jedna od osnovnih značajki indijske kulture je traganje za vječnim istinama. Jogiji i mudraci stoljećima su postavljali temeljna pitanja: „Tko sam ja?“ i „Koja je svrha života?“. Polazeći od pretpostavke da je stvarno i istinito samo ono što je neprolazno – svemu što je prolazno davali su oznaku „maja“ – iluzija.

Način njihovog traganja bio je iskustveno uranjanje u aspekte Više Prirode, koji su im se otkrivali i koje su ustrajno promatrali. Spoznajući istovjetnost vanjskog i unutrašnjeg svijeta tražili su odgovore kroz meditaciju, eksperimentirajući u „laboratoriju“ vlastitog fenomena.

Kroz takav znanstveni pristup, nastala je Joga – znanost o duši i njenom trojednom kraljevstvu – trima omotačima kauzalnog, astralnog i fizičkog tijela.  

Čovjek u joga položaju. Slikopis iz Mohenjo Dara – drevnog grada u dolini rijeke Ind, star oko 5000 godina