Klasična masaža


25.01.2016.

Kada spomenemo riječ masaža većini ljudi pomisli na toplo ulje na koži i osjećaj dodira, trljanja i gnječenja. Ova vrsta masaže još je uvijek najpopularnija masažna metoda na našim prostorima, a njena primjena seže još u staro doba. Upotrebljavali su je Egipćani, Perzijanci, Grci i Rimljani, a njenu primjenu u zdravstvene svrhe preporučio je i sam Hipokat.

Kako se izvodi klasična masaža?

Klasičnom masažom vrši se stimulacija mekih tkiva. Prvo se nanosi ulje na golu kožu primatelja, a potom slijede različite masažne tehnike i zahvati. 

Glađenje (efflorage)

Tehnikom glađenja (efflorage) naneseno ulje ravnomjerno se razmazuje po čitavoj površini kože. Tehnika glađenja je i priprema tkiva za daljnju obradu.

Trljanje (friction)

Izvodi se najčešće jagodicama prstiju ili palčevima, a ponekad i  dlanovima. Pritisak je konkretniji nego kod glađenja i može se izvoditi uzdužno, poprečno ili kružno. Ovom tehnikom otklanja se slijepljenost između kože i potkožnog tkiva (adhezija), poboljšava se elastičnost tetiva i ligamenata te prokrvljenost mišića.

Gnječenjem (petrisage)

Ovom tehnikom odvaja se mišić od koštane podloge, čime s vrši snažna stimulacija mišićnog tkiva s ciljem povećanja njihove radne sposobnosti i odstranjivanja nusprodukata metabolizma. Gnječenje se izvodi kao klizajuće, nasuprotno ili kontralateralno te kao valjanje ili istresanje.    

Lupkanje (tapotament)

Ono može biti dobra integracija tretmana, koja se obično izvodi prije završnog glađenja. Ritmičkim i odmjerenim udarcima vrhovima prstiju ili bridovima dlanova uspostavlja se mišićni tonus i dodatno potiče cirkulacija.

Posebnost klasične masaže

Odabir ulja može znatno pridonijeti učinku samog tretmana, jer se sastojci iz ulja apsorbiraju putem kože. U bazno ulje eventualno se može dodati i nekoliko kapi određenog eteričnog ulja. Od baznih ulja posebno se ističe hladno prešano ulje sezama, poznato još od davnina po svom uravnotežujućem djelovanju.

Iako na tržištu postoji ponuda raznih masažnih aparata, ručna masaža jednostavno je nezamjenjiva. Ljudski dodir u sebi sadrži i dijagnostičku i terapijsku komponentu, djelujući kako na fiziološkoj tako i na psihičkoj razini.     

Vrste klasične masaže

Klasičnu masažu danas koristi vrlo široka populacija ljudi. Od sportaša preko ljudi sa zdravstvenim poteškoćama pa do onih koji jednostavno žele odvojiti vrijeme za sebe i uživati u njenom blagotvornom djelovanju. S obzirom na svrhu primjene postoji nekoliko vrsta klasične masaže:

  • Sportska masaža; koriste je sportaši kao pripremu za trenažna opterećenja te nakon napornih treninga ili natjecanja. Prije fizičke aktivnosti masažom se mogu zagrijati i  pripremiti mišići i tetive, dok nakon velikih napora masaža pospješuje oporavak organizma.
  • Medicinska masaža; koristi se u terapijske svrhe sa ciljem otklanjanja boli ili poticanja oporavka nakon raznih oblika povreda ili oboljenja. Često je i odlična nadopuna različitim terapijskim tehnikama. 
  • Relaksirajuća ili regenerativna masaža; ima za cilj ublažiti ili ukloniti posljedice stresa na organizam, te podržati uravnoteženje živčanog sustava i različitih fizioloških funkcija. Često se smatra i dijelom medicinske masaže.
  • Kozmetička ili estetska masaža; služi za njegu tijela, primarno tretirajući kožu. Ovaj tip masaže često se provodi u kombinaciji s regenerativnom masažom. 

KONTRAINDIKACIJE: Bez obzira koji tip klasične masaže koristili, ona se u pravilu ne izvodi prilikom povećane tjelesne temperature, različitih upalnih stanja te raznih vrsta oštećenja kože. Važno je da masažu izvodi stručna osoba.

Masaža kao širi pojam

Klasična masaža svoju popularizaciju u novijem dobu može zahvaliti radu Šveđanina Per Henrika Linga te Nizozemca Johanna Metzgera u 18. i 19. st. Zahvaljujući razvoju znanosti i globalnim utjecajima, koji su se značajno intenzivirali u posljednjih nekoliko desetljeća, danas na tržištu postoji velik broj masažnih i terapijskih tehnika. Neke, poput limfne drenaže, su nadopuna klasičnoj masaži, dok se s druge strane pojavljuje velik broj samostalnih masažnih tehnika poput ajurvedske masaže, aromaterapije, refleksoterapije, shiatsua, tajlandske masaže i drugih.

Vještine koje se koriste u raznim dijelovima svijeta u današnje vrijeme se sve više integriraju, značajno utičući jedna na drugu. Tako je velikom broju ljudi koji se bave klasičnom masažom „energetski pristup dodiru“ (refleksne zone, meridijani i slično) nešto poznato, a često je već i jedan od elemenata koji koriste u radu. Pri tome cjelovit (holistički) pogled na čovjeka postaje sve zastupljeniji.

Naše tijelo prepoznaje ljudski dodir kao nešto što mu pomaže vratiti vlastitu ravnotežu, kako na fizičkoj tako i na ostalim razinama. Stoga masaža može biti značajna podrška uspostavi i očuvanju našeg zdravlja. 

Napisao: Nikola Drviš-Grk