Odgoj s glazbom
Iako Hrvatska ima odličan sustav glazbenog obrazovanja koji se nudi u Glazbenim školama, takav oblik druženja s glazbom moguć je samo privilegiranoj djeci koja su već pokazala talent i sklonost ka glazbi. Svojim programom Glazbene škole obraćaju se pretežno osnovnoškolskoj djeci i mladima, dok je predškolski glazbeni odgoj u sustavu obrazovanja gotovo zanemaren.
Svojim glazbenim programom glazbena teoretičarka Lana Marasović odlučila je oplemeniti upravo razvoj najmlađih ujedinjujući u svom radu pokret i glazbu, baš onako kako je radio i skladatelj Carl Orff svojim Orff Schulwerkom.
Jednom tjedno djeca podijeljena po dobnim skupinama uživaju u glazbi oslikavajući je pokretom, razvijaju ritam i intonaciju te muziciraju na Orffovom instrumentariju, dok se jednom mjesečno održavaju i koncerti za roditelje i djecu na kojima možete zaboraviti sterilnu atmosferu koncertnih dvorana i kazališta.
Glazba poziva na ples, pjesmu i igru, djeca se slobodno mogu kretati, isprobati instrument te upoznati „čuda koja proizvode glazbu“ u izvedbi akademskih glazbenika.
Iako je često prisutno mišljenje da samo određene osobe imaju smisao za bavljenje glazbom, činjenica je da se kod osobe može prepoznati čak sedam glazbenih inteligencija, koje su kod pojedinca razvijene u različitim omjerima.
Glazba je vještina koja se razvija, uči i nadograđuje, a predškolski uzrast je idealno razdoblje života za dobre temelje koji se neće nužno zrcaliti samo na glazbenim sposobnostima.
Odavno je poznato da se mozak najviše razvija u djetinjstvu, kada je najpodložniji reorganizaciji živčanih puteva, što se zadržava i u odrasloj dobi. Glazba djeluje na naša osjetila, emocije i mozak, a obrada glazbe uključuje i povezuje različite živčane mreže.
Desni temporalni režanj obrađuje visinu tona i artikulaciju govora, dok se ritam obrađuje u predfrontalnoj motoričkoj kori, malom mozgu i drugim područjima. Limbički sustav povezan s emocijama, kako navodi Elżbieta Galińska (Music therapy in neurological rehabilitation settings, 2015.), obrađuje i ritam i tonalitet, pa aktivnim bavljenjem glazbom dijete jača i razvija svoj mozak, a pritom se i odlično zabavlja te kvalitetno provodi svoje vrijeme.
Također se ispostavilo da glazba posjeduje svojstva svojevrsnoga „alata“ u pomoći kod relaksacije, stimuliranja koncentracije, svladavanja snažnih emocija, a u svojoj psihologiji glazbe Susan Hallam navodi da to može pridonijeti osobnom razvoju. U svom istraživanju Hallam (21st century conceptions of musical ability, 2010.) objašnjava kako će načini učenja i vježbanja, koji potiču razvoj posebnih glazbenih vještina, imati izravan utjecaj na razvoj mozga, a zatim i na preferiranje pristupa rješavanju glazbenih zadataka te na stjecanje vještina koje mogu ostvariti transfer na druga područja.
Terapijske prednosti glazbe sežu još od rituala šamana, a glazba je kao sredstvo ozdravljenja prepoznata u spisima Pitagore, Aristotela i Platona. Glazba može smanji bol kroz oslobađanje endorfina koji djeluju kao prirodni anestetik protiv bolova. Također, možete preusmjeriti pozornost daleko od boli i potaknuti opuštanje. Prema studiji objavljenoj u Journal of Advanced Nursing, svakodnevno slušanje glazbe može smanjiti kronične bolove i do 21% te pomaže ljudima da se osjećaju bolje, smanjuje depresiju i omogućava im da se lakše nose s bolovima.
Slušanje umirujuće glazbe također pomaže smanjiti broj otkucaja srca i krvni tlak smanjujući tijekom vremena rizik od moždanog udara i drugih zdravstvenih problema.
Takva vrsta klasične glazbe poboljšava sposobnost da se usredotočite na duže vrijeme te promiče mirno, meditativno stanje što dovodi do osjećaja ugode i kreativnosti te promjena koje traju dugo nakon što glazba prestane svirati. S druge strane, glazba s jakim ritmom može stimulirati moždane valove što pridonosi boljoj koncentraciji.
Kako je rekao Platon: „Glazba daje dušu svemiru, krila umu, let mašti i život svemu što postoji“, zato omogućite svom djetetu kognitivni, socijalni, emotivni i kreativni razvoj uz glazbu i s glazbom!
Napisala: prof. Karmen Širović
Odgoj s glazbom – prof. Lana Marasović – kontakt:
odgojsglazbom@gmail.com, 098/ 357 386.
FB stranica: https://web.facebook.com/odgojsglazbom/
Klasični koncerti za djecu i roditelje u Splitu: najava sljedećeg koncerta
