Plivanje je idealna ljetna rekreacija
Iako nam je plivanje u bazenu dostupno tijekom cijele godine, približavanje ljeta pobuđuje značajno veći interes za ovu aktivnost, kako u sredinama uz more tako i u onima na kontinentu. Duži i topliji dani s obiljem sunca griju more, jezera i rijeke, pa velik broj ljudi odabire upravo plivanje kao omiljeni oblik rekreacije. Pročitajte koje sve koristi možete imati od ove zdravlja vrijedne discipline, uz pokoji savjet:
Termoregulacija
Prvo kupanje obično započinje već u svibnju. Želja za osvježenjem često je pomiješana sa osjećajem hladnoće prvog dodira s vodom. Ne obeshrabrujte se – tijelo se brzo privikava, a hladnija voda će potaknuti cirkulaciju i aktivirati termoregulaciju. No, u vodi se u početku zadržavajte kraće vrijeme dok se fiziologija postupno ne privikne. Osluškujte svoje tijelo.
Iako neki izvori tvrde kako plivanje u vodi hladnijoj od 22 C zbog pothlađivanja ili grčeva nije preporučljivo, većini ljudi voda od 20 C brzo postaje ugodna za plivanje, dok neki prakticiraju plivanje i u hladnijim vodama. Mnogi imaju vrlo pozitivna iskustva s kupanjem u proljeće i jesen. Neka vam osobno iskustvo bude najbolje mjerilo. Svakako, kod duljeg plivanja u hladnijoj vodi preporučuje se kapica za plivanje kako bi se održala toplina glave.
Cjelovita fizička aktivnost
Plivanje je jedan od osnovnih oblika kretanja i vjerojatno najstariji sport. Uključuje većinu mišićnih skupina i snažno aktivira dišni sustav, čime blagotvorno djeluje na povećanje kapaciteta pluća, jačanje srca i krvožilnog sustava. Plivanje jača gotovo sve mišiće istovremeno ih održavajući vitkima, poboljšava gibljivost zglobova, a mnogi nutricionisti ukazuju na značajnu kalorijsku potrošnju tokom ove aktivnosti, te za povećanje vitkosti savjetuju svakodnevno plivanje 30-ak minuta, navodeći 3 puta tjedno kao rekreacijski minimum.
Relaksacija
Voda kao medij pruža poseban oblik stimulacije našem organizmu. Topla voda djeluje posebno opuštajuće na mišiće, dok svaki duži boravak u vodi preko naših osjetila blagotvorno djeluje na živčani sustav otklanjajući stres i potičući regeneraciju.
Reguliranje metabolizma kroz disanje
Koju god tehniku plivanja koristili, ona svojim ritmičkim pokretima utječe na stimuliranje pluća i produbljivanje disanja. Istovremeno zadržavanja daha, koja su neophodna dok je glava pod vodom, direktno jačaju živčani sustav preko centara za disanje.
Interesantno je kako primjerice prsno plivanje može postati vrlo efektivna vježba disanja. Za razliku od sportskog plivanja prsno gdje se dominantno diše na usta jer je cilj brzina, vrlo laganim i dugotrajnim prsnim plivanje, uz disanje na nos, moguće je postići izvanredan učinak na metabolizam. Tehnika se izvodi tako da nakon udaha idemo u prvi zaveslaj (glava ispod vode) u kojem zadržavamo dah, dok s drugim zaveslajem počinjemo ispuhivati zrak na nos na način da krajem zaveslaja dok glava izranja preostali zrak ispuše kapljice vode iz nosnica. Potrebno je neko vrijeme za uvježbavanje ovakvog načina plivanja, uz napomenu kako se ono mora provoditi kada je površina vode bez većih valova.
Kombinacija prsnog plivanja s ovakvim načinom disanja može potaknuti metabolizam na samoregulaciju, pa osoba prirodno dobiva ili gubi na težini u ovisnosti od potreba organizma, što nekad nije slučaj ako samo plivamo, jer uz povećanje kalorijske potrošnje raste i apetit. S druge strane ovakav način plivanja umanjiti će osjećaj umora i glad.
Puno je dobrih razloga za uživanje u toplijim vremenima i plivanju!
Napisala: Podrška zdravlju
